Bura
Bakarski zaljev za sunčanog dana djeluje poput sigurnog utočišta. Teško je zamisliti da njegova gotovo zrcalno glatka površina može podivljati. Ali, nađite se u Bakru na buroviti dan i upoznat ćete pravu snagu prirode. Bura je naziv za nepredvidiv vjetar tipičan za istočnu obalu Jadrana. O njoj se priča nadaleko. Ona je nagla, brza, udara na mahove. Izreka kaže da se rađa u Senju, ženi u Bakru, a umire u Trstu. Zna se gdje je najluđe – na piru! Boravak na bakarskoj rivi tijekom bure je gotovo nepodnošljiv. Neobično iskustvo je i ako vas bura zatekne u zaklonu uličica starog grada. Možete je čuti kako se spušta i udara, stoga stanite uza zid da vas putem ne sruši. Bura je doista poput nekog bića iz narodnih pripovijetki.
Magična svitanja
Mnoga primorska mjesta mogu se pohvaliti romantičnim zalascima sunca, no malo koje ima tako magične izlaske sunca poput Bakra. Sakriven od znatiželjnih pogleda, u svojoj zaštićenoj vali, ovaj kameni grad katkad ima priliku uživati u raskošnoj zori, prožetom rapsodijom boja – od žarko crvene do ljubičaste. U tim posebnim trenucima koji traju tek nekoliko minuta, izlazeće sunce zapali nebo svojim žarkim bojama, a one se potom zrcale u Bakarskom zaljevu, obasjavajući još uspavani grad. Ova igra prirode ne događa se često, pa ako budete imali sreće svjedočiti joj, zasigurno ćete je se dugo sjećati.
Jezero koje nastaje i nestaje
U bakarskom zaleđu krije se prirodni fenomen Ponikve: krško jezero koje nastaje i nestaje. U suhim periodima, sve što možete vidjeti je lijepa priroda – livade i šumarci u velikoj udolini. Ali krški teren krije izvore vode. Kada krenu kiše, voda prodire i u šumi se javlja nekoliko izvora. Nastaju ledeni potočići koji bujaju dok dolinu ne ispuni pravo pravcato jezero prekrivši krošnje stabala. Ako nam ne vjerujete, pođite cestom prema mjestu Ponikve nakon poduljeg kišnog perioda te se iznenadite prizorom krošanja koje vire iz vode!
“Odakle dolazi tolika voda? Gdje propada i provaljuje?”, pitao se prije više od sto godina i Dragutin Hirc, čuveni prirodoslovac i pionir hrvatskog planinarstva, a nekoliko godina i učitelj u bakarskoj pučkoj školi. Mnoga njegova istraživanju potječu iz doba dok je boravio u Bakru te svaki slobodni trenutak koristio za izlete Primorjem i Gorskim kotarom. Njegova botanička istraživanja rezultirala su nizom otkrića, pa se stoga nekoliko vrsta mekušaca i biljaka naziva po njemu. Među njima je i Hirčeva ruža, pronađena upravo u okolici Bakra.
Andrija Mohorovičić
Uz ovakve vremenske uvjete, nije čudo da su neka od prvih istraživanja meteorologije u Hrvatskoj vezana upravo za Bakar. Za to je zaslužan Andrija Mohorovičić, velikan hrvatske znanosti, koji je nekoliko godina svoje mladosti proveo kao profesor Pomorske škole u Bakru. Zainteresirao se za kretanje oblaka i bacio na proučavanje njihovog kretanja. Čak je postavio i meteorološku stanicu u dvorište škole, koja se tada nalazila na mjestu hotela „Jadran“. Andrija Mohorovičić ostat će zapamćen kao otac moderne seizmologije, ali svoje istraživačke početke veže za meteorologiju i Bakar, čije oblake nadahnuto opisuje riječima: “Veoma fina vlaknasta struktura, nalik pojedinim nitim ili kudeljam biele svile. Te niti su sada paralelno, sada zavinute ili medjusobno izprepletene ili je nebo kao kakvim mliečnim velom pokriveno.”
“Odakle dolazi tolika voda? Gdje propada i provaljuje?”, pitao se prije više od sto godina i Dragutin Hirc, čuveni prirodoslovac i pionir hrvatskog planinarstva, a nekoliko godina i učitelj u bakarskoj pučkoj školi. Mnoga njegova istraživanju potječu iz doba dok je boravio u Bakru te svaki slobodni trenutak koristio za izlete Primorjem i Gorskim kotarom. Njegova botanička istraživanja rezultirala su nizom otkrića, pa se stoga nekoliko vrsta mekušaca i biljaka naziva po njemu. Među njima je i Hirčeva ruža, pronađena upravo u okolici Bakra.
Slijepi vodonoša
Na prijelazu iz 19. u 20. st. bakarsku svakodnevicu obilježavala je i jedna fascinantna ličnost – slijepi vodonoša Ivan Čop. Slijep od djetinjstva, Ivan je svejedno uspio upoznati svaku stopu kamenoga grada i okolice. Svoj vijek proživio je kao opskrbljivač vodom bogatih bakarskih građana. Emotivnu priču o slijepom Ivanu pretočili smo u slikovnicu koja će vas, njegovim stopama, povesti u istraživanje starog grada. Slikovnicu možete prelistati i poslušati ovdje , a dostupna je na hrvatskom i engleskom jeziku. Dođite u Bakar, na točke predstavljene u slikovnici, i na svakom mjestu pročitajte ili poslušajte priču. Tekstovi i ilustracije djelo su učenika OŠ Bakar i OŠ Hreljin.
